Komentar na tri osnovna temelja (preuzmi)

Zahvala pripada Allahu, subhanehu ve te’ala, Gospodaru svih svjetova. Neka je Allahov salavat i selam na Poslanika Muhammeda, njegovu časnu porodicu i sve plemenite ashabe.

Svi koji žele da preuzmu knjigu u PDF formatu mogu to učiniti putem ovog linka.

Molimo Allaha, da ovo djelo bude od koristi za ljude, kako bi se bolje upoznali sa osnovnim vjerovanjem u islamu.

Vrijednost prvih deset dana zul-hidžeta

Kaže Uzvišeni Allah:

وَالْفَجْرِ (١) وَلَيَالٍ عَشْرٍ (٢)

"Tako mi zore i deset noći." (El-Fedžr, 1-2)

Kaže Ibn Kesir:

الليالي العشر : المراد بها عشر ذي الحجة . كما قاله ابن عباس ، وابن الزبير ، ومجاهد ، وغير واحد من السلف والخلف

وقد ثبت في صحيح البخاري ، عن ابن عباس مرفوعا : ما من أيام العمل الصالح أحب إلى الله فيهن من هذه الأيام - يعني عشر ذي الحجة - قالوا : ولا الجهاد في سبيل الله ؟ قال : ولا الجهاد في سبيل الله ، إلا رجلا خرج بنفسه وماله ، ثم لم يرجع من ذلك بشيء

"…i deset noći", tj. prvih deset noći mjeseca zul-hidžeta. Tako kažu Ibn Abbas i Ibn Zubejr i Mudžahid i ostali od selefa i khalefa.

Buhari u svom Sahihu od Ibn Abbasa prenosi predanje od Poslanika, ﷺ, u kome se kaže: "Nema dana u kojima je učinjeno dobro djelo Allahu draže, od onih u zul-hidždžetu, tj. njegovih prvih deset dana." Upitali su: "I od borbe na Allahovom putu?" rekao je: "I od borbe na Allahovom putu. Jedino je bolji postupak čovjeka koji se uputi sa svojim životom i imetkom pa izgubi i jedno i drugo."

Slično se prenosi od Begavija u njegovom tefsiru:

وليال عشر: روي عن ابن عباس : أنها العشر الأول من ذي الحجة

"…i deset noći", prenosi se od Ibn Abbasa: "To je prvih deset (noći) zul-hidžeta."

سُئِلَ شَيْخُ الْإِسْلَامِ ابن تيمية – رَحِمَهُ اللَّه – عن: "عَشْرِ ذِي الْحِجَّةِ وَالْعَشْرِ الْأَوَاخِرِ مِنْ رَمَضَانَ أَيُّهُمَا أَفْضَلُ؟

فَأَجَابَ: أَيَّامُ عَشْرِ ذِي الْحِجَّةِ أَفْضَلُ مِنْ أَيَّامِ الْعَشْرِ مِنْ رَمَضَانَ، وَاللَّيَالِي الْعَشْرُ الْأَوَاخِرُ مِنْ رَمَضَانَ أَفْضَلُ مِنْ لَيَالِي عَشْرِ ذِي الْحِجَّةِ

Upitan je šejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah o deset dana zul-hidždžeta da li su bolji od deset zadnjih dana mjeseca ramazana, pa je odgovorio: "Dani deset dana zul-hidždžeta bolji su od zadnjih deset dana mjeseca ramazana, a noći zadnje trećine ramazana bolje su od noći deset dana zul-hidždžeta."

Ramazanski poklon za naše posjetioce

Za sve naše posjetioce pripremili smo nešto u obliku ramazanskog planera tj. da se može svaki pojedinac/ka bolje organizovati tokom ovog mjeseca, koji uskoro dolazi.

Dokument možete ištampati kao format A4.

Preuzmi (395KB)

Molimo Allaha da ovaj mjesec provedemo u khajru i da Allah primi naše 'ibadete, amin.

Uredništvo El-Islam.org

Vrijednost mjeseca ramazana i vrijednost djela u njemu

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

ومن قام رمضان إيمانا واحتسابا غفر له ما تقدم من ذنبه

"Onome ko isposti mjesec ramazan, vjerujući i nadajući se nagradi, prethodni će grijesi biti oprošteni." (Buhari i Muslim)

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kad se približio ramazan rekao: "Došao vam je mubarek mjesec u kojem vam je propisan post. U njemu se otvaraju džennetska, a zatvaraju džehennemska vrata i vezivaju se šejtani. U njemu se nalazi noć vrednija od hiljadu mjeseci i kome bude uskraćeno njeno dobro, mnogo je izgubio!" (Ahmed, Nesai i Bejheki)

Arfedža veli: „Bio sam kod Utbe ibn Ferkada, koji je pričao o ramazanu, te nam dođe ashab Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Utba ušuti, a ashab nastavi: „Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kad je pričao o ramazanu, rekavši: ‚Tada se pootvaraju vrata dženneta, pozatvaraju vrata džehennema i povežu se šejtani.' Potom je kazao: ‚Onda će melek reći: ‚O ti koji želiš dobro, raduj se, a ti koji želiš zlo, suzdrži se dok ramazan prođe!'" (Ahmed i Nesai. Niz pronosilaca ovog hadisa je dobar)

Ebu Hurejre, radijallahu anhu veli da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

الصلوات الخمس , والجمعة إلى الجمعة , ورمضان إلى رمضان , مكفرات ما بينهن إذا اجتنبت الكبائر

"Pet dnevnih namaza, džuma do džume i ramazan do ramazana brišu grijehe počinjene između toga, pod uvjetom da se ne čine veliki grijesi." (Muslim)

Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, veli da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko isposti ramazan, znajući njegove granice, i bude se čuvao onoga što treba, oprostit će mu se grijesi koje je počinio prije ramazana."(Ahmed i Bejheki s dobrim nizom prenosilaca)

U dočeku mjeseca Ramazana

Rekao je Uzvišeni Allah:

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا كُتِبَ عَلَيْكُمُ الصِّيَامُ كَمَا كُتِبَ عَلَى الَّذِينَ مِنْ قَبْلِكُمْ لَعَلَّكُمْ تَتَّقُونَ

"O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bogobojazni bili." (El-Bekara, 183)

Allah Uzvišeni ovo kaže naređujući ovom ummetu post koji predstavlja sustezanje od hrane, pića i seksualnih odnosa, s iskrenim nijetom (namjerom) u ime Allaha Uzvišenog, budući da sadrži čišćenje i zaštitu duša od loših primjesa i ružnih navika. On navodi da im je to naredio kao što je bio naredio i onima prije njih, u kojima imaju uzor i mogu se ugledati na njih. Neka se oni potrude da ovu Allaho­vu naredbu izvrše potpunije od njih Allah Uzvišeni kaže: "Svaka zajednica (ummet) ima svoj zakon i pravac, a da je Allah htio, On bi vas sljedbeni­cima jedne zajednice učinio. Jer On hoće da vas iskuša onim što vam propisuje! Zato se natječite da jedni druge u dobrima preteknete!". U tom smislu i ovdje kaže: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bogobo­jazni bili", jer post pročišćava tijelo i sužava puteve šejtanu. (Tefsir Ibn Kesir)

Uzvišeni Allah obraća se vjernicima iz Muhammedovog, sallallahu alejhi ve sellem, ummeta naređujući im post, a post je ustezanje od jela, pića i spolnog općenja, uz postojanje iskrenog nijeta da se to čini isključivo u ime Uzvišenog Allaha. Post je svojevrstan vid zekata na dušu kojim se ona oplemenjuje i čisti od različitih odvratnih primjesa, niskosti i ružnog morala. Uzvišeni Allah u ajetu također spominje da se vjernicima post naređuje baš onako kako je bio naređen i narodima prije njih, na koje se oni mogu ugledati i u njima vidjeti lijep primjer. Stoga je potrebno da se vjernici istinski potrude u izvršavanju ove stroge dužnosti i nastoje da je obave potpunije nego što su je obavljali oni prije njih, a sve to kako bi se svoga Gospodara više bojali i od Njega više strepili i strahovali.

Ibn Kajjim el-Dževzijje, Allah mu se smilovao, u djelu Zadul-mead, 2/28–29, rekao je: "Svrha posta jeste sputati dušu od strasti, uskratiti joj ono što voli i za čim žudi, te ublažiti njenu strastvenu snagu kako bi se ona pripremila za traženje onoga u čemu je vrhunac njene sreće i uživanja, kako bi prihvatila ono što će je oplemeniti i što će je učiniti vječnom, kako bi oštrina gladi i žeđi usljed posta otupila i ublažila njenu sklonost ka strastvenosti i podsjetila je na stanje u kojem se nalaze gladni siromasi, kako bi smanjenje konzumiranja jela i pića stijesnilo i suzilo šejtanske puteve u čovjeku i pod kontrolu stavilo udove i spriječilo ih da ne posegnu za nekim od nepromišljenih postupaka koji će joj naštetiti i na ovom, a i na budućem svijetu, kako bi se svaki njen organ i svaka njena snaga ukrotili i zauzdali i postom odvratili od svakog hira i buntovnosti. Post je uzda bogobojaznih, štit onih koji se bore, vrt dobrostivih i Allahu bliskih. Između svih ostalih dobrih djela, Allah je za post rekao da pripada Njemu…"

Rekao je Sejjid Kutb, rahimehullah:

"Na taj način ukazuje se veliki cilj posta. To je bogobojaznost. Bogobojaznost koja se budi u srcima ljudi dok izvršavaju ovu obavezu, predajući se Allahu u želji da ostvare Njegovo zadovoljstvo. Bogobojaznost čuva srca ljudi da ne pokvare post čak ni smijehom u mislima. Oni kojima se Kur’an obraća znaju šta znači bogobojaznost kod Allaha, znaju težinu bogobojaznosti. Bogobojaznost je cilj kome teže duše vjernika. Ovaj post je upravo i put koji vodi ka bogobojaznosti. Tekst Kur’ana 'uzdiše' smisao bogobojaznosti pred očima vjernika, ukazuje na cilj i svjetlo do čega čovjek doseže putem posta." (U okrilju Kur’ana, 1/81-82)

Nešto o zlatnim riječima: Ne znam

Ibn Vehb je spomenuo u "Knjizi o skupovima":

"Čuo sam Malika da kaže: 'Neophodno je da učenjak u svemu onome što mu nije jasno pribjegne riječima: Ja ne znam. Nadati se da mu se pruži bolja prilika.'"

Ibn Vehb kaže: "Često sam ga čuo da govori: 'Ne znam.'" Na drugom mjestu je rekao: "Kada bismo pisali Malikove riječi: 'Ne znam', ispisali bismo sve ploče."

Rekao je Ibn 'Umer, radijAllahu 'anhu:

العلم ثلاثة: كتاب ناطق، وسنة ماضية، ولا أدري

"Tri su vrste znanja: Kur'an, Sunnet i riječi ne znam."

Upitan je Imam Malik o nekom pitanju pa je rekao: "Ne znam." Onaj koji ga je pitao reče: "Pa ovo je lahko pitanje?!" Malik se rasrdi, a zatim reče: "Nema lahko u šerijatskom znanju! Zar nisi čuo riječi Uzvišenog:

إِنَّا سَنُلْقِي عَلَيْكَ قَوْلاً ثَقِيلاً

"Mi ćemo ti spuštati težak govor." Sve šerijatsko pitanje je teško, naročito ono za koje će se biti pitano na Sudnjem danu.